LJUBAV JE BITKA - odlomak

Sjedila je pored prozora i posmatrala akšam u Sarajevu. To su bili prizori koje ni najvješetiji umjetnik ne bi znao uhvatiti i prenijeti na platno. Treptilo je crvenilo umirućeg dana na prozorima širom sarajevskih mahala i činilo se kao da se sve zaledilo u tom savršenom trenutku. Minute šutnje u slavu danu koji prolazi i za sobom ostavlja rumene krovove i blještave, mrazom oprane prozore.
Onda počinje ritmično smjenjivanje glasa mujezina i zvona sa Katedrale. Momenat kada joj postaje jasno da je to jedini grad na svijetu koji voli.Ta poezija koja se prostirla Šaherom je čarolija koja nema konkurencije.

Obukla se brzo i spustila niz Sagardžije. Škripio je snijeg pod njenim čizmama, a u njoj je škripilo sve. Hiljadu pitanja na koje nije znala odgovor. Frišak zrak pomiješan sa dimom iz obližnje pekare, zaledi joj grudi i stisnu je oko srca. Podiže glavu da duboko udahne i  ugleda Sahat-kulu.
I onda, kao neka slabost u glavi i vrtoglava bol odnese je u jedan takav trenutak prije mnogo godina.

Znali su njih dvoje dugo čekati u redu za vruće kifle ispred pekare Imaret. On bi joj pričao sve o toj Sahat-kuli i njenom lunarnom računanju vremena. I sada je pokazivala 12 sati kao i tada, vrijeme akšama. Grlio  je toliko jako da je ugrije da bi nju  boljela  svaka koščica od njegovih zagrljaja. Bila je to najljepša bol na svijetu.

Kako je prilazila Slatkom ćošetu, koraci su joj postajali manji, sitniji...
Stala je i osjetila strašnu potrebu da pobjegne sa tog mjesta i da nestane zauvijek. Ali povratka nije bilo. Došla je u Sarajevo da ga vidi i da prekine šutnju, i konačno nakon toliko godina dovede svoje srce u red.

Nije nju bilo strah susreta, nju je bilo strah šta će saznati, otkriti i koliko će je to ujesti za srce.

Ljubav je bitka iz koje se uvijek ne izlazi kao pobjednik, ali morala je tu bitku završiti časno i pošteno...